Ljekovito i aromatično bilje

Ljekovito i aromatično bilje zauzima veoma značajno mjesto u ishrani i liječenju čovjeka i domaćih životinja. Svaki treći ljekoviti preparat koji se koristi u savremenoj medicini dobijen je iz biljne sirovine ili uz učešće produkata biljnog porijekla. U ishrani neke ljekovite biljke koriste se svježe (kao salata), neke kao varivo ili ukiseljene (zeleno divlje voće).
Važno je napomenuti da se biljke ne smiju sakupljati u blizini saobraćajnica i parcela koje su tretirane pesticidima!!!
U daljem tekstu ponuđene su ljekovite biljke koje se mogu naći u našem okruženju. Navedeni su dijelovi biljke koji se mogu koristiti za ishranu. Svakako da nisu ponuđeni načini preživljavanja ljudi, tj. izviđača u divljini kao u popularnoj TV seriji “Rođ en da preživi: Bejr Grils” (Born Survivor: Bear Grylls) ali sigurno pruža informacije koje će vam omogućiti da ako se nađete u prirodi, uz malo umjeća i puno mašte, pojedete nešto što nije sa tržnice ili iz konzerve. Možda se baš u nekom od vas krije novi Džejmi Oliver?!

Maslačak (Taraxacum officinale L.)

MaslačakNarodni nazivi: radič, smetanka, mliječnjak, mlečika, žućanik, talijanska salata.

Maslačak je kao korisna i ljekovita biljka bio poznat još u staroj Kini. U Italiji se koristi od X vijeka kao salata. Biljka se koristi kao zelena salata i u varivu. Bogatija je željezom od spanaća. Sadrži i dosta vitamina C.

Kao ljekovito sredstvo povećava apetit, stimuliše rad želudca, reguliše rad žuči i dobra je hrana za dijabetičare. Pomaže kod reume i gihta. Prženi i samljeveni korijen koristi se kao zamjena za kafu.

Cikorija (Cichorium intibus L.)

CikorijaNarodni nazivi: vodopija, ženetrga, konjogriz, modrica, vodoplav, cigura.

Još u starom Egiptu je bila poznata kao korisna i ljekovita biljka, Rimljani su je koristili kao salatu i lijek protiv stomačnih tegoba, a prije nego što je kafa stigla u Evropu korišćena je za pravljenje napitka sličnog kafi.

Cikorija je po sadržaju ljekovitih materija slična maslačku. Biljka se koristi kao zelena salata, varivo, za povećanje apetita, stimulaciju rada želudca i dobra je hrana za dijabetičare. Prženi i samljeveni korijen koristi se kao zamjena za kafu.

Divlji luk (Allium ursinum L.)

Divlji lukDivlji luk (srijemuš) može se naći u vlažnim šumama, javlja se u grupama, naročito na humusnoj zemlji. Sakuplja se list i lukovica.

Mladi listovi se sakupljaju prije cvjetanja, a lukovice prije ili poslije listanja. Listovi se odsjecaju kod peteljke dok se lukovice vade ašovčićem. Treba voditi računa da se listovi ne zamjene sa otrovnim đurđevkom (Convalaria majalis). Miris na bijeli luk je pouzdana karakteristika. Nakon sakupljanja na jednom staništu 80% lukovica i 30% biljaka mora ostati sačuvano.

Muška bokvica (Plantago lanceolata L.)

Muška bokvicaNarodni nazivi: duga bokvica, uska bokvica, kopljasta bokvica, glavor, ovčiji jezik.

Bokvica muška trajna je biljka s prizemnim, uskim, sulicastim, golim i žilavim listovima.

Na listovima je naglašeno 3 do 5 provodnih žila.

Cvetna stapka je bez listova, uglasta i uspravna, a završava zeleno-smedjim cvetnim klasom. Plod je dvosemeni tobolac. U medicini se više ceni muska bokvica.

Sadrži: tanin, pektin, holin i fitoncid. Koristi se: list i seme.

Bere se: u maju, junu i julu. Ova se biljka veoma slabo koristi

Ženska bokvica (Plantago major L.)

Ženska bokvicaNarodni nazivi: široka bokvica, žilovlak, čelnik, marina bokva, tegavac.

Mladi listovi bokvice koriste se za salate, supe i variva, a sjeme za cjeđenje ulja ili naklijalo sjeme u ishrani.

Biljke obiluju mineralima, gvožđem i kalijumom, vitaminom C i karotenom (provitamin vitamina A).

Osim u ishrani biljke se koriste za liječenje upale želuca i disajnih organa, za čišćenje kože pri povredama i opekotinama, jačanje krvne slike itd. Sjeme ima masnih ulja, sluzi, bjelančevina i šećera.

Kopriva (Urtica dionica L.)

KoprivaNarodni nazivi: velika kopriva, obična kopriva, žara, žegavica, žarnica.

Koprivu su još stari Egipćani koristili kao ljekovitu i jestivu biljku. Ime je dobila po latinskoj riječi urere, što znači peći. Od koprive se mogu praviti salate, variva, supe ili pite.

Njeno ljekovito dejstvo izraženo je u sredstvima za liječenje stomačnih tegoba, anemije, reumatizma, arterioskleroze, bubrežnih bolesti i migrene. Na sjeveru Evrope, biljka se utrljava u kožu kod upale pluća ili reumatskih tegoba pri čemu izaziva crvenilo i plikove. Sakuplja se radi korijena, herbe (zeleni dijelovi sa cvijetom), mladih izdanaka, listova i sjemena.
U kozmetici se koristi za dobijanje šampona, pomade, masti itd. Korijen koprive kuvan u crnom vinu je efikasno sredstvo za čišćenje organizma.

Trnjina (Prunus spinosa L.)

KoprivaNarodni nazivi: trnina, trnula, crni trn, divlja šljiva, grmulja, kukinja, trnavka.

Trnjina se koristi kao sredstvo za pročišćavanje krvi. Podstiče znojenje i izlučivanje mokraće kod težih upala i groznica. List se može koristiti kao zamjena za duvan. Za liječenje se koriste listovi i cvjetovi, od kojih se prave vitaminski čajevi.

Plodovi sazrijevaju od septembra a na stablu se zadržavaju do proljeća. Koriste se za pravljenje kompota, džemova, sirupa i sokova.

Divlja ruža /šipurak (Rosa canina L.)

Divlja ružaŠipurak se koristi kao pomoćno sredstvo za umirenje kašlja, podstiče znojenje i izlučivanje mokraće kod težih upala i groznica.

Listovi i cvjetovi koriste se za pravljenje vitamnskih čajeva. Listovi se beru početkom vegetacije (maj-juni) dok su još mladi i bez celuloze. Cvjetovi se beru od maja. Beru se samo razvijene krunice (latice) kada ispari rosa u vrijeme otvaranja pupoljka i suše se na tamnom mjestu.

Krunični listići se mogu koristiti i svježi, za jelo. Od njih se dobija i ružino ulje koje se od davnina koristi u parfimerijama.Plodovi se beru krajem avgusta i početkom septembra iako još nisu potpuno zreli jer tada imaju najviše vitamina C i lakše se prerađuju. Od njih se prave kompoti, džemovi, sirupi i marmelade.

Divlja kupina (Rubus fruticosus L.)

Divlja kupinaNarodni nazivi: kupinjača, ostruga, murga, crna jagoda, crna kupina.

Za liječenje se koriste listovi i cvjetovi za pravljenje vitaminskih čajeva, a plodovi za kompote, džemove, sirupe i druge poslastice. Osušeni polodvi se takođe koriste u smješama voćnih čajeva. Kupinovo vino je izvor željeza i jača krvnu sliku.

Kupina se koristi kao pomoćno sredstvo za pročišćavanje krvi od nagomilanih toksina, podstiče znojenje i izlučivanje mokraćekod težih upala i groznice, olakšava iskašljavanje, koristi se za liječenje hroničnog proliva i hemoroida.

Jagoda (Fragaria vesca L.)

JagodaNarodni nazivi: šumska jagoda, jagodnjača, mamica, pozemljuša, divlja jagoda.

Sočni plodovi jagode se koriste svježi ili se mogu sušiti. U plodu ima dosta šećera, vitamina C, jabučne i vinske kiseline i aromatičnih materija koje joj daju prijatan ukus. Sastav ljekovih materija i količina željeza povoljno utiču na krvnu sliku, djeluju na povećanje izlučivanja tečnosti iz organizma, smiruju nervnu napetost i upalu grla.

Za lijek se sabiru listovi i cvjetovi u vrijeme cvatnje, a suše se u hladu. Listovi jagode pomažu pri izlučivanju mokraće, čiste krv, liječe proliv i umiruju živce. Plod jagode lijeci žuticu i srčane bolesti, rastvara mokraćnu kiselinu u krvi te koristi u liječenju bubrežnih, žučnih i kamenaca u mokraćnom mehuruGajene jagode su manje ljekovite.

Obična breza (Betula pendula Roth.)

JagodaNarodni nazivi: žalosna breza, brez, metlika.

Potpuno razvjeni listovi breze beru se u proljeće, dok su mladi, koriste se uglavnom u ljekovite svrhe, čim se uberu odnose se na sušenje. Pupoljci se beru početkom proljeća. Od mladih listova mogu se pripremati ukusne čorbe. Prelivanjem mladih i sitnih grančica ključalom vodom dobija se kvalitetan aromatičan čaj.

Kora se skida u kasnu jesen ili u rano proljeće, kada je drvo u fazi mirovanja, i to sa grana prečnika 10 cm. U vrijeme izbijanja listova iz drveta se cijedi sok tako što se na deblu mlađeg drveća izbuši rupa prečnika 1-2 cm u ne previše duboka. U rupu se ubaci cijev i sakuplja 48 sati. Za to vrijeme se može sakupiti i do 10 litara soka iz drveta.

Sok se može koristiti svjež ili fermentisan, takođe se može iz njega izdvajati alkohol. Prijatan ukus soka i čaja breze daju organske kiseline. Ljekovite materije utiču na pojačano izlučivanje vode iz organizma, služe kao pomoćno sredstvo u liječenju upala mokraćnih kanala, kod pijeska u bubrezima i reumatskih tegoba.

Bagrem (Robinia pseudacacia L.)

BagremNarodni nazivi: bijeli bagrem, bagrema, signojka, akacija, kraljevo drvo, bijela drača.

Bagrem je drvo porijeklom iz Sjeverne Amerike, u XVII vijeku je prenesen na francuski dvor odakle je se rasprostranio po cijeloj Evropi. Cvijet luči nektar od kojeg se dobija veoma cijenjen bagremov med. Ljekovite materije utiču na lakše iskašljavanje pri jačim prehladama.

Cvjetovi se beru pred samo otvaranje da ne bi otpali krunični listići (latice) prilikom sušenja. Suše se u glavnom prirodnim putem u hladovini.

Mladi listovi se koriste za jače lučenje žuči mada se rijetko sakupljaju jer mogu izazvati alergiju, pa čak i trovanje.

Hrast (Quercus robur L.)

HrastNarodni nazivi: dub, dubica, korun, blagun.

Kora hrasta se koristi za sprečavanje upala i antivirusno, i to upala usne duplje, ždrijela, stomaka, a spolja za upale na koži i genitalnim organima. Kora se skida u kasnu jesen ili u rano proljeće, kada je dravo u fazi mirovanja, sa grana prečnika do 10 cm i suši na temperaturi 50-70 oC.

Žir se sakuplja u jesen prve godine, dok je kod nekih vrsta hrasta žir sazrijeva i otpada tek druge godine od cvjetanja. Žir se suši i melje u brašno i koristi u ishrani ili za spremanje lijekova.

Crveni glog (Crataegus oxyacantha L.)

Crveni glogNarodni nazivi: gloginja, glogovac, glag, bijeli trn, trnovina, višesjemeni glog.

Ljekovite materije iz lista i cvijeta crvenog gloga utiču na rad srca, kontrolišu krvni pritisak, nervozu i aritmiju. Glogov čaj koristi se za liječenje nervoze, nesanice a preporučuje se protiv umora, vrtoglavice, otežanog disanja i šuma u ušima.

Listovi se beru u maju a cvasti u vrijeme punog cvjetanja. Kora pomaže u snižavanju temperature. Kora se skida u kasnu jesen ili rano proljeće, dok je biljka u fazi mirovanja, i suši se.

Plod se skuplja u jesen (septebar i oktobar)i krosti se protiv proliva i regulisanje rada crijeva.

Mladi listovi, pupoljci i plodovi koriste se u ishrani ljudi kao želei, kompoti, za pravljenje hljeba, kao surogat kafi, čaj i za proizvodnju rakije.

Zova (Sambucus nigra L.)

ZovaNarodni nazivi: crna zova, crna bazga, bazgovina, bezeg, zovika, zovina.

Plod sadrži šećere, bjelančevine, masna ulja, pektine, tanine, vinsku, limunsku i valerijansku kiselinu, minerale i vitamine (C, karotene i B - kompleks).

Ljekovite materije koriste protiv prehlade, kašlja, bronhitisa i za pojačano znojenje i mokrenje. Kora pomaže u snižavanju temperature i groznice. Zreli plodovi koriste se u ishrani ljudi kao slatko, pekmezi, sokovi, čajevi, za ljekovita vina i pečenje rakije.

List je otrovan jer sadrži veći procenat glikozida (sambunigrina) koji oslobađa otrovni cijanidnu kiselinu.

Plodovi se koriste i za bojenje vina i pravljenje meda.

Kora se skida s mlađih grana kasno u jesen ili rano u proljeće kada je biljka u fazi mirovanja. Cvasti se beru zajedno s drškom u maj i junu. Plod se sakuplja u jesen (avgust i septembar). U medicini se pojedni ljekoviti sastojci ekstrahuju, a u narodnoj medicini najčešće se koriste čajevi i sokovi od zove. Kora pomaže u snižavanju temperature i groznice.

Lipa (Tilia cordata Mill.)

LipaNarodni nazivi: bijela lipa, sitnolisna lipa, kasna lipa i lipolist.

U cvijetu lipe nalaze se flavonski glikozidi, tanini, sluzi, gorke materije, etarska ulja, minerali i vitamini (C i karoteni). Ljekovito dejstvo se ogleda u izaizvanju pojačanog znojenja kod prehlada i kašlja. Olakšava mokrenje kod kamena ili pijeska u bubrezima, pomaže u liječenju upala zglobova i akutnog reumatizma. Čaj lipe koristi se protiv nesanice, astme i srčanih bolesti. Lipa čisti i razređuje krv pa se koristi preventivno kod arterioskleroze, upale vena, angine pectoris i infarkta.

Mladi listovi mogu se koristiti u ishrani ljudi. Cvijet lipe bere se kada su potopuno otvoreni svi cvjetovi u cvasti i odmah suši ili prerađuje. U ljekovite svrhe koristi se lipov med kao koncentrovani izvor ljekovitih materija.

Divlja jabuka (Malus silvestris L.)

Divlja jabukaU cvijetu divlje jabuke ima dosta tanina, estraskog ulja, glikozida, šećera i minerala a u plodu proteina, pektina (do 3%), šečera, jabučne kiseline, celuloze, minerala i vitamina (C, B1,B2 i karoteni). Osim u ishrani jabuka se zbog prisustva pektina koristi kao neškodljivo sredstvo u liječenju stomačnih problema i za bolji rad crijeva. Jabukovo sirće se koristi za jačanje sluzokože usta i grla, za poboljšanje cirkulacije krvi, za odstranjivanje toksina iz organizma, regulisanje probave, liječenje promuklosti i često se koristi kod držanja određenih dijeta.

Osušeni cvjetovi i plodovi koriste se za pravljenje raznih voćnih i vitaminskih čajeva. Eterska ulja koriste se u kozmetici i parfimerijama i za korekciju mirisa pojedinih proizvoda. Cvjetrovi se beru za vrijeme punog cvijetanja, u aprilu i maju. Plod se bere zreo u mjestima udaljenim od naselja, puteva i fabrika u jesen (septembar i oktobar). Od plodova se prave slatke poslastice, turšije, jabukovo sirće i drugo.

Divlji kesten (Aesculus hippocastaneum L.)

Divlji kestenKesten je endemska vrsta južnog Balkana. Od divljeg kestena sakupljaju se kora, cvijet i plod (žir).

U kori kestena nalaze se tanini, glikozid (eskulin i eskuletin), gorke materije i minerali. U plodu ima do 35% skroba, zatim bjelančevina, masti, saponozida, glikozida (eskulina), sterola i vitamina P (povećava otpornost kapilara i vena). U cvjetovima ima tanina i kvercitrina. Ljekovite materije spreačavaju upalu vena, koristi se za liječenje upala krvnih sudova i hemoroida, grčeva mišića, protiv upale kože i reume.

Cvijet se koristi protiv proliva i za skidanje sunčevih pjega. Utrljavanjem u kožu glave povećava perifernu cirkulaciju i povećava bujnost i sjaj kose. Kora se skida s mlađeg drveta i tanjih grana u kasnu jesen ili vrlo rano u proljeće, kada je drvo u fazi mirovanja i nosi na sušenje. Cvjetovi se beru pred samo otvaranje da ne bi otpali krunični listići (latice). Plod se sakuplja u jesen i kada padne na zemlju. Sjeme se suši i melje u brašno i koristi se za pravljenje lijekova.

Iako je divlji kesten biljka koja se ne koristi u ishrani, svaki Izviđač bi trebao da zna njena ljekovita svojstva!!!
Izvori:
Stojčevski, K., “Lekovito i začinsko bilje”, Naučna knjiga, Beograd, 2008.
Marušić, R., Ljekovitim biljem do zdravlja”, Mladost, Zagreb, 1984.